U kontekstu ove pandemije, nesporno je da svet rada neće biti isti, a sve ukazuje da su neke promene trajne.
Ovaj zanimljiv rad Randstad–a predstavlja: Protokole i smernice za fizičko distanciranje, rad na daljinu, manja mobilnost u vezi sa putovanjima, sastancima i događajima, uticaj na reputaciju i brend poslodavaca, te veća učestalost frilens rada i projektnog rada, biće neka od glavnih pitanja nastala u svetu rada posle Covid-19.
U situaciji u kojoj se širi obavezna i preventivna izolacija i veliki broj kompanija ne može da posluje ili mora da primenjuje drastične promene u svom načinu poslovanja, s tim da će mnogi zaposleni biti zatvoreni u svojim domovima, primorani da kombinuju profesionalni i lični život u istom prostoru, dok mnogi drugi obavljaju izuzetno zahtevne usluge u osnovnim delatnostima, nesporno je da svet rada neće biti isti i sve ukazuje na to da neke promene moraju da ostanu.
“Za samo nekoliko dana promenili smo način rada, napustili smo kancelarije i morali smo da se prilagodimo novim načinima obavljanja naših zadataka.” Iz dana u dan, napravili smo najveći eksperiment kućne kancelarije na svetu, jedan nezamisliv čak i za najvećeg vizionara, a od toga nema povratka: mnoge se stvari neće vratiti na ono što su nekada bile u oblasti rada kada se karantin završi i vratimo se u neku novu normalu.
Ovo su glavne tendencije koje će, prema mišljenju stručnjaka, postaviti temelje novog globalnog scenarija rada nakon pandemije:
- Smernice zadistanciranjeu kancelarijama, fabrikama i radnim prostorima
Čak i kada karantin bude gotov i ako nastavimo sa proizvodnom aktivnošću, moraćemo da se nosimo sa protokolima fizičkog distanciranja koji će značajno uticati na naš način interakcije u različitim radnim okruženjima. Kompanije će se morati da se potrude da stvore sigurne radne sredine za svoje zaposlene, prilagođavajući njihove pogone i radne procese i standarde novim parametrima distanciranja.
Dakle, pregrade, sigurnosne zone i kontrola cirkulacije, sanitarne stanice, kompleti za ličnu zaštitu i strogi protokoli zauzetosti u zajedničkim prostorijama biće glavni akteri nove normale na poslu.
- Kućna kancelarijai rad na daljinu
Kontekst preventivne izolacije primorao je mnoge organizacije da stvore potrebne uslove za zaposlene da obavljaju poslove iz kućne kancelarije, čak i kada je preovlađujuća kultura bila orijentisana prema radu licem u lice i praćenju i poštovanju radnog vremena. Pozitivan aspekt ove prisilne situacije je taj što je doprinela prevazilaženju kulturoloških barijera, predrasuda i mitova vezanih za daljinski rad i produktivnost, samoupravljanje i posvećenost zaposlenih.
Velika je verovatnoća da će, nakon prolaska kroz ovo iskustvo, više voleti da se više ne vraćaju za radne stolove u starim kancelarijama. Čak će biti i mnogo zaposlenih koji su imali pozitivno iskustvo tokom pandemije i koji neće želeti da se tome vrate.
- Putovanja, događaji i sastanci
Pandemija je paralizovala svet putovanja i turizma i očekuje se da će ova industrija biti jedna od poslednjih koja će se oporaviti. Imajući u vidu ovu situaciju iz korporativnog sveta, ona će imati direktan uticaj na organizovanje skupova, konferencija, kurseva, obuka i drugih događaja koji će prestati da se održavaju licem u lice i od sada će se održavati virtuelno.
Isti slučaj će biti i sa tipičnim formatom dnevnih sastanaka unutar organizacija, jer će oni biti zamenjeni video konferencijama kako bi se održalo fizičko distanciranje koje će od sada biti norma.
S druge strane, kompanijama će trebati kreativnost i fleksibilnost da prilagode rasporede radnog vremena tako da izbegnu korišćenje gradskog prevoza u špicu od strane zaposlenih. Štaviše, biće neophodno uvesti alternativne dane za prisustvo na poslu i druge strategije kako bi se ispoštovali protokoli za bezbedno distanciranje između ljudi u različitim radnim prostorima.
- Konsolidacija rada orijentisanog na cilj
Masivna primena rada na daljinu zbog ovih sanitarnih okolnosti navela je mnoge kompanije da shvate da se ne moraju oslanjati na kontrolu radnog vremena da bi obezbedile produktivnost radne snage, i kao rezultat, rad usmeren na ciljeve je dobio utemeljenje.
Mnoge organizacije u kojima je kultura upravljanja da ne veruju u fleksibilne načine rada, stavljajući prioritet na “prisustvu” umesto na „obavljanju“ poslova, uspele su da dožive empirijsko iskustvo i shvate da rad licem u lice ne garantuje dobre rezultate. Oslanjanje na daljinski rad i stalnu produktivnost tokom izolacije zbog pandemije pokazalo je da kontrola radnog vremena zastareva, a rad postaje orijentisan na ciljeve.
- Reputacija i brend poslodavaca su stavljeni na test Kompanije širom sveta suočavaju se sa veoma nesigurnim kontekstom i beskrajnim izazovima istovremeno, tako da razgovor o brendiranju poslodavaca može zvučati suvišno ili bi mogao biti rasprava za drugi put; međutim, obrnuto je: upravo je ovo pravo vreme da organizacije poštuju, zaštite i čak poboljšaju svoj ugled, jer njihovo postupanje u ovim neizvesnim vremenima neće biti ocenjeno rezultatima, već načinom na koji su postupali sa ljudima.
Za kompaniju, ostati lojalan svom identitetu i vrednostima mora biti vodeći princip, posebno kada se suoči sa teškim zadatkom otpuštanja zaposlenih. Danas je vreme da se na prvo mesto stave empatija, društvena svest i upravljanje zasnovano na vrednostima. Oni moraju da vode kompanije kroz ovu krizu transparentnošću i osetljivošću, otvorenom, iskrenom i ljudskom komunikacijom sa zaposlenima.
- Frilensing i drugi načini fleksibilnog rada postaju sve zastupljeniji
Kao rezultat manje zavisnosti od rada licem u lice, povećanja rada na daljinu i konsolidacije upravljanja orijentisanog na ciljeve, svet rada nakon Covid-19 pružiće veće mogućnosti za fleksibilnije načine rada i iskustva, kao i za veće uključivanje frilensera u talente organizacije.
Sa tehnologijom koja omogućava da budemo svedoci novog rasta „Gig Economy“, nazvanog prema novoj ekonomiji mobilnog, daljinskog, nezavisnog i rada na zahtev. S tim u vezi, budući da specijalizacija i znanje ne priznaju modalitete zapošljavanja, pridobijanje frilens talenata (za projekat ili honorarno radno vreme) će rasti u kontekstu u kojem će organizacije, više nego ikad, morati da budu konkurentne da bi se oporavile od ekonomskog uticaja pandemije.
No Comments